Ko te kaupapa nei, he tirotiro i te tōkeke o ētahi kēmu. Mā te whakamātau, mā te tātai rānei e kitea ai te tōkeke, he pēhea rānei te tōkeke o tētahi kēmu. I takea mai tēnei kōwae ako i te kōwae ako reo Ingarihi Fair Games. Kia rua wiki pea te roa hei whakaoti i ngā mahi katoa o tēnei kōwae ako.
he māpere whero
he māpere kahurangi
he porotiti
he mataono tau
he pēke
he kāri (pērā i ngā mea e whakaaturia ana i tēnei kōwae ako).
manei | Fluctuation |
whakamātau tūponotanga | probability test/trial |
putanga | outcome |
pāpono | probability event |
tūponotanga whakamātau | experimental probability |
tūponotanga tātai | theoretical probability |
hoahoa rākau | tree diagram |
tukutuku | grid |
matapae | predict |
Te mahi a te pouako |
He tauira kōrero mā te pouako | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakamāramahia te kēmu ōrite Rerekē. Kaua e wareware ki te whakahoki i ngā māpere i muri i ia pāpono (tangohanga o ngā māpere). | E toru ngā māpere whero, kotahi te māpere kahurangi ki tēnei pēke. E rua ngā māpere whero, e rua ngā kāhurangi ki tēnei. E Hema – tangohia tētahi māpere mai i ia pēke. kaua e tirotiro, he tango matapōkere noa iho. Ki tōu whakaaro, ka ōrite, ka rerekē rānei te tae o ngā māpere? Rongopai – māu e tango ētahi māpere – tētahi mai i ia pēke. Mēnā he ōrite ngā tae, māu e homai he ika tiakareti. Mēnā he rerekē ngā tae, māku e hoatu tētahi ika tiakareti ki a koe. Ka pai tēnā? He tōkeke, kāore rānei i te tōkeke? |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakawhitiwhiti kōrero mō te tikanga o tēnei mea te tōkeke. | Mēnā he tōkeke tēnei kēmu, he ōrite te tūponotanga o ngā mea e rua. Arā, he ōrite te tūponotanga ka ōrite te tae o ngā māpere, me te tūponotanga ka rerekē te tae o ngā māpere. Me pēhea tātou e mōhio ai mēnā he tōkeke tēnei kēmu? He aha te tūponotanga ka ōrite ngā tae? He aha te tūponotanga ka rerekē ngā tae? |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Tuhia ngā whakaaro ki te papa tuhituhi. Anei ētahi pea: | Whakahaerehia tētahi whakamātau iti, ka tuhi ai i ngā putanga. Whakahaerehia tētahi whakamātau nui, ka tuhi ai i ngā putanga. Whakarārangihia ngā putanga e taea ana, ka tātai ai i te tūponotanga o ia putanga. Tuhia he hoahoa hei whakaatu i ngā putanga e taea ana. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakahaerehia tētahi whakamātau iti. Whakawhitiwhiti kōrero me pēhea te tuhi i ngā putanga. | E tono ana ahau ki ētahi ākonga ki te tango matapōkere i tētahi māpere mai i ia pēke. Kia tekau ngā tangohanga. Me pēhea te tuhi i ngā putanga? Me pēhea te tuhi mēnā he ōrite, he rerekē rānei te tae o ngā māpere? E pai ana kia tuhia ki tētahi tūtohi tatau. Arā:
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakawhitiwhiti kōrero mō te tātai i te tūponotanga whakamātau. | E hia ngā taima he ōrite ngā tae? (Akene pea e 3) Nō reira e 3 o ngā tangohanga māpere 10. Ka tuhia hei hautau, arā, toru hautekau (3/10). Koirā hei tohu i te tūponotanga o tēnei whakamātau. E toru hautekau (30 ōrau rānei) te tūponotanga he ōrite ngā tae o ngā māpere. He aha te tūponotanga he rerekē ngā tae? Ko te whitu hautekau (7/10) (70% rānei). |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakawhitiwhiti kōrero mō ngā putanga o te whakamātau. | Nō reira, e mōhio ana tātou ināianei mēnā he tōkeke, kāore rānei i te tōkeke tēnei kēmu? Kāore tonu i te tino mōhio nā te mea 10 anake ngā taima i tangohia ai ngā māpere (10 anake ngā pāpono). He aha ngā kōrero ka puta i tēnei whakamātau? Mēnā ka whakahaerehia tētahi anō whakamātau, ka pērā anō ngā putanga? Kāore pea – ākene pea ka rerekē, ākene pea ka āhua ōrite. Nā te mea 10 anake ngā tangohanga māpere kāore e tino rite ia whakamātau. Me pēhea e tika atu ai te whakamātau? E tika ana kia rahi rawa atu ngā tangohanga māpere. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Whakahaerehia tētahi whakamātau he nui rawa ngā pāpono. | Me mahi takirua koutou ki te whakamātau i tēnei kēmu. Kia 20 ngā tangohanga māpere a ia takirua. Kaua e wareware ki te whakahoki i ngā māpere i muri i ia tangohanga. Tuhia ngā putanga ki tētahi tūtohi tatau. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Tonoa ngā ākonga ki te tuhi i ā rātou tūtohi tatau ki te papa tuhituhi. Whakawhitiwhiti kōrero mō te rerekē, te ōrite, te maneitanga rānei o ngā putanga o ia rōpū. Whakawhitiwhiti kōrero mō te tika o te whakamātau he nui ōna pāpono (tangohanga māpere) |
Haere mai ia rōpū ki te tuhituhi i ngā putanga ki te papa tuhituhi:
E ono ngā rōpū, nō reira e hia katoa ngā tangohanga māpere? 120 Tuhia te tapeke o ngā putanga he ōrite te tae, me te tapeke o ngā putanga he rerekē ngā tae.
Mēnā he iti noa iho ngā pāpono (tangohanga māpere) o tētahi whakamātau, kāore tonu e tino mōhio mēnā he tōkeke te kēmu, he aha rānei te tūponotanga he ōrite, he rerekē rānei ngā tae o ngā māpere. Mēnā he nui ngā pāpono (tangohanga māpere) o tētahi whakamātau kātahi ka kitea mēnā he tōkeke te kēmu me te tūponotanga o ia putanga. |
Te mahi a te pouako |
He tauira kōrero mā te pouako | ||||||||||||
Ko te mahi i konei, he tātai i te tūponotanga he ōrite te tae o ngā māpere, me te tūponotanga he rerekē ngā tae |
Mēnā ka tangohia tētahi māpere i ētahi pēke e rua, ka taea ngā putanga te tuhi ki tētahi tūtohi tukutuku. Arā, ka tuhia ngā putanga o tētahi pēke ki te taha mauī o te tūtohi. Ka tuhia ngā putanga o te pēke tuarua ki te rārangi runga:
|
||||||||||||
Whakawhitiwhiti kōrero mō te tūponotanga o ia putanga. |
E hia katoa ngā putanga e whakaaturia ana ki te tūtohi? (16),
|
||||||||||||
Whakamāramahia te hoahoa rākau hei momo tuhinga atu anō mō ngā putanga o tēnei kēmu. |
Anei tētahi anō momo hoahoa hei whakaatu i ngā putanga o tēnei kēmu. Tuatahi ka tuhia ngā putanga e taea ana mai i te pēke tuatahi:
|
||||||||||||
Whakatairitea te tūponotanga tātai me te tūponotanga o te whakamātau | Kia hoki anō ki te tirotiro i te whakamātau. 57 o ngā tangohanga māpere 120 he ōrite ngā tae. 63 he rerekē ngā tae. He tino pātata te 57/120 ki te haurua, arā, ko te 0.475. He tino pātata hoki te 63/120 ki te haurua, arā, ko te 0.525. Ka whakatairitea te tūponotanga whakamātau me te tūponotanga tātai:
|
|
Pēke 1 | Pēke 2 |
Kēmu 1 | e 3 ngā māpere whero 1 te māpere kahurangi | e 3 ngā māpere whero 1 te māpere kahurangi |
Kēmu 2 | e 3 ngā māpere whero 1 te māpere kahurangi | 1 te māpere whero e 3 ngā māpere kahurangi |
Kēmu 3 | e 2 ngā māpere whero e 2 ngā māpere kahurangi | e 2 ngā māpere whero e 2 ngā māpere kahurangi |
Kēmu 4 | e 4 ngā māpere whero | 1 te ngā māpere whero e 3 ngā māpere kahurangi |
Kēmu 5 | e 4 ngā māpere whero | e 2 ngā māpere whero e 2 ngā māpere kahurangi |
Kēmu 6 | e 4 ngā māpere whero | e 3 ngā māpere whero 1 te māpere kahurangi |
Kēmu 7 |
e 2 ngā māpere whero e 2 te māpere kahurangi | 1 te māpere whero e 2 ngā māpere kahurangi |
Hei whakawhānui anō
Tukuna mā ngā ākonga e whakaaro ā rātou ake kēmu tūponotanga, ka whakamātau ai mēnā he tōkeke, kāore rānei i te tōkeke.
Printed from https://nzmaths.co.nz/resource/pehea-nei-te-tokeke at 12:53pm on the 29th March 2024